Sloboda govora ili sloboda vrijeđanja. Gdje koje prestaje, a gdje počinje?

Sloboda govora ili sloboda vrijeđanja. Gdje koje prestaje, a gdje počinje?

Svakodnevno slušamo izraze o pravu na slobodu govora, a istovremeno osuđujemo određene skupine ili pojedince za upotrebu govora mržnje. Je li to dvoje međusobno suprotno ili se govor mržnje može opravdati pravom na slobodu govora?

Kao završetak Human Rights Slama 2017., Svjetski savez mladih Hrvatska organizirao je okrugli stol i raspravu pod nazivom Sloboda govora mržnje, u srijedu, 20. prosinca, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu u 18 h.

Rasprava koja okuplja neistomišljenike kroz kulturu dijaloga

Sloboda govora, mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti predstavljaju temeljne ljudske slobode pojedinca i temelj su moderne demokracije kakvu danas poznajemo. Svjedoci smo brojnih slučajeva kršenja istih putem uvreda, govora mržnje ili ekstremnih govora. Politički i medijski diskurs puni su poticaja na diskriminaciju ili nasilje usmjereno prema neistomišljenicima – a temeljeni su na različitim osnovama (spol, vjera, političko ili drugo mišljenje…).

U nedostatku kvalitetne rasprave o slobodi izražavanja u javnom diskursu okupili su neistomišljenike promičući kulturu dijaloga: politologa i komunikacijskog savjetnika Aleksandra Musića, odvjetnicu Vesnu Alaburić, zatim Ivanu Petrović, voditeljicu i komentatoricu NOVE TV te isusovca i teologa, patera Petra Nodila, koji će s različitih aspekata progovoriti o govoru i mišljenju.

Poštujući dostojanstvo svakog ljudskog bića, okrugli stol ponudit će zaključak koji će što jasnije razlikovati stvarno poticanje na ekstremizam od prava pojedinaca na slobodno izražavanje vlastitog mišljenja.

 Forma okruglog stola:

Uvodna izlaganja: 4 x 10 min.

Moderirana rasprava: 20 min.

Pitanja publike: 30 min.

Vidimo se :)